Osnovna škola Bukovac Zagreb

Pisma iz rovova Prvog svjetskog rata

Autor: knjiznica bukovac, 26. 5. 2020. 17:31

Za vrijeme Prvog svjetskog rata na zapadno je ratište svakoga dana slano 12,5 milijuna pisama. Pismima je trebalo dva, najviše tri dana da iz Velike Britanije stignu na ratište. Čak su i vojnici u rovovima uz prvu liniju bojišnice pisma dobivali svaki dan. I sami vojnici su pisali pisma obitelji i prijateljima. Većina je od njih skrivala istinu o užasima rovovskog ratovanja. Osim toga, zbog Zakona o obrani, donesenog 1914., sva su pisma morali pročitati i cenzurirati časnici. Neki od njih nisu se pridržavali propisa pa su pisma u Britaniju stizala necenzurirana.

Učenici sedmih razreda dobili su zadatak iz povijesti zamisliti da su vojnici u rovu Prvog svjetskog rata i da pišu pismo obitelji, voljenoj osobi ili prijatelji o uvjetima života u kojima se nalaze.

U prilogu možete pročitati dirljivo pismo učenika 7.c razreda, Luke Matešića.

Djeca radničkih obitelji - radovi učenika sedmih razreda

Autor: knjiznica bukovac, 18. 3. 2020. 18:10

Učenici sedmih razreda na nastavi povijesti učili su o društvenim procesima u XIX. st. To je razdoblje industrijske revolucije i urbanizacije te pojave tzv. četvrtog staleža, odnosno radnika. Radnici su bili najbrojniji, ali i najsiromašniji stanovnici gradova u XIX. stoljeću. Položaj radnika, uvjete rada, te raširenu pojavu dječjeg rada učenici su istraživali pišući o Djeci radničkih obitelji. Zadatak im je bio usporediti dječji rad u XIX. st. i istražiti rad djece danas. Cilj tog istraživanja je da učenici nauče kritički razmišljati o svijetu u kojem žive.

Izdvojila sam radove učenika 7. abcd razreda koje možete vidjeti u prilogu.

                                                                                   Karmela Tandarić, prof.

Moda u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda

Autor: knjiznica bukovac, 29. 1. 2020. 12:39

„Crvena, bijela, plava boja zavladale su odjevnom kulturom zagrebačkih ulica i plesnih podija, gdje su se od 1843. nadalje, kako piše ondašnji tisak, plesne dvorane ukrašavale narodnim bojama. U početku preporoda vodila se živa borba protiv zavodljivog bečkog valcera, koji je dugo bio smatran nedostojnim zbog „grljenja“ plesača. Kako bi se zadovoljila moda plesa, bečki valcer se u tom razdoblju plesao na hrvatskim melodijama, te se na taj način udovoljilo rodoljublju, ali i modi. No, uskoro je u plesnim dvoranama pobijedilo narodno kolo i narodni jezik kojim su se služili građani, plemići i velikaši.

 Danica u to vrijeme obiluje izvješćima o narodnim večernjim balovima gdje se pleše Horvatsko i Slavonsko kolo po glazbi Vatroslava Lisinskog.

Osim lepeze, modni dodatak na dnevnim, te ponekad plesnim haljinama bila je torbica s izvezenim ilirskim grbom - leljivom vezana oko struka.“

Na nastavi povijesti učenici sedmih razreda obrađivali su sadržaje iz Hrvatskog narodnog preporoda. Učenici su samostalno istraživali o važnosti pojedinih preporoditelja te izrađivali lepeze. Njihove uratke pogledajte u nastavku.

                                                                            Karmela Tandarić, prof.